Novouređeni prostor od 70m² je u potpunosti prilagođen djeci, a uključuje i ograđeno dvorište. Objekt se svakodnevno provjetrava, a čistoća se održava isključivo sredstvima na bazi prirodnih sastojaka, bez štetnih i sintetskih tvari. Nemamo tepihe i zavjese jer želimo smanjiti mogućnost udisanja potencijalnih alergena i štetnih tvari.

Osobnu higijenu održavamo prirodnim sapunima (kućne izrade ili kupljenim) kako bismo nježnu i osjetljivu dječju kožu zaštitili od mogućih reakcija na kemijske sastojke. Osim toga djeca svakodnevno borave na svježem zraku, što im daje priliku za interakciju i dodir sa svijetom izvan njih samih. Prihvaćanjem uloge u ambijentu koji ih okružuje razvijaju već u ranoj dobi svijest o prirodi, a u Holiju stavljamo naglasak na zaštitu okoliša i čuvanje prirodnih resursa.

Drugim riječima, prijatelji smo okoliša (eco-friendly). Budući da je fizička aktivnost od iznimne važnosti za pravilan razvoj djeteta, boravak na otvorenom dio je vrtićke svakodnevice bez obzira na godišnje doba i vremenske uvjete – potrebna je samo primjerena obuća i odjeća.

Dva puta tjedno provodimo program vježbanja joge za djecu, a povremene radionice organiziramo po dogovoru i potrebi.

Adaptacija je proces tijekom kojeg se dijete prilagođavana novi prostor, odgajatelje, drugu djecu.  Za dijete je zahtjevni period te je moguće očekivati promjene u djetetovom ponašanju. Neka djeca se bez teškoća priviknu na nove okolnosti, dok je drugima potrebno određeno vrijeme za to. Obično je riječ o prvim tjednima boravka u jaslicama/vrtiću no kriza odvajanja može se pojaviti kasnije, nakon što je dijete prvih tjedana dobro funkcioniralo u grupi odnosno bez teškoća se odvojilo od roditelja.

Neke od mogućih reakcija su promjene u navikama spavanja i hranjenja (dijete odbija jesti ili spavati), zatim povlačenje, agresivnost, plačljivost, a ponekad je prisutna i regresija u ponašanju (dijete se vraća u razvoju fazu koju je preraslo), ponovno mokri u pelene, puže, traži dudu i sl. Vrijeme prilagodbe je prolazna faza i ona će s vremenom nestati. Ukoliko i nakon duljeg razdoblja (npr. 3 mj.) vaše dijete iskazuje teškoće adaptacije potrebno je zatražiti stručni savjet.






Ukoliko dijete nikad nije ostajalo bez vas, počnite ga ostavljati na kratko kod bake, djeda odnosno djetetu poznatih osoba kako bi imalo iskustvo i povjerenje u vrijeme koje provodi bez vas.

Dijete osamostaljujte u skladu s dobi. Ako polazi u jaslice nakon navršene godine života dajte mu priliku da vježba samo jesti žlicom i piti iz čaše. Ako polazi u vrtić s tri godine potičite ga da se samo odijeva i obuva, pere zube i ruke, da posprema igračke i slično.

Međutim, ukoliko dijete neke navike nije steklo do polaska u jaslice ili vrtić, ne uvodite nove navike upravo u vrijeme odlaska u vrtić, jer su sada odvajanje od vas i prilagodba najvažniji razvojni zadatak za dijete. Primjerice, ukoliko niste počeli s odvikavanjem od pelena kod djeteta, iako smatrate da je dijete zato zrelo, ne započinjite s tim upravo u vrijeme kad treba krenuti u vrtić.

Prije nego dijete krene u vrtić pričajte mu o tome što će tamo raditi, koga će sve upoznati, koliko će tamo boraviti. O vrtiću pričajte u pozitivnom svjetlu, nemojte plašiti dijete ukoliko primijetite da je zabrinuto, pokažite mu prihvaćanje i razumijevanje njegovih osjećaja.